1.ožu.

Dostojanstvo žene i njezin poziv znak je vremena ovih posljednjih desetljeća…

Tema mjeseca: OŽUJAK.


MEĐUNARODNI DAN ŽENA I DOSTOJANSTVO ŽENE

Dostojanstvo žene i njezin poziv znak je vremena ovih posljednjih desetljeća. U povijesti su vidljive promjene mentaliteta obzirom na mjesto i ulogu žene u društvu i shvaćanje njezine vlastite originalnosti i različitosti od muškarca. Različita viđenja postojala su u svim društvenim sistemima kao i u Crkvi. Krist s evanđeoskom porukom unosi revoluciju obzirom na tadašnje društveno shvaćanje žene a Ivanom XXIII i Drugi vatikanski koncil je proširio odgovornosti žene u Crkvi u suvremenom svijetu

Biblijski izvještaj o stvaranju otkriva temelj ljudskog dostojanstva, uloge muškarca i žene, njihovu istovjetnost i različitost, uzajamnost koja uključuje jednakost, isključuje diskriminaciju i rivalstvo. U Apostolskome Pismu „Dostojanstvo žene“ (Mulieris dignitate) Sv. papa Ivan Pavao II. kaže da nas sama „Biblija uvjerava da bez uvrštenja onoga »ženskog« elementa ne postoji zadovoljavajuće tumačenje čovjeka i njegove ljudske naravi“ (22).

Pred ženom su danas brojni izazovi, drugačiji i možda teži nego su bili tijekom povijesti. Borba za njezino dostojanstvo, identitet žene, njezine duše i tijela, borba je za bolji svijet, jer „one su te koje pomažu stvaranje civilizacije ljubavi, nasuprot ovom nehumanom svijetu brzog tehnološkog razvitka, u kojem se vrednuje samo produktivnost,“ kaže Sv. Ivan Pavao II. i dodaje, „Čovjekova duboka usmjerenost da uspostavlja relacije, na uzajamnost i zajedništvo, vode ga da se ostvari, ali ne tako da traži samoga sebe, nego da se daje drugima, potiče ga na darivanje, da bude dar za druge.“ Upravo ovako shvaćeno darivanje u današnjoj kulturi izaziva mnoga proturječja u shvaćanju ženine jednakosti i prava koja si i ona sama prisvaja, često na štetu života.

Tragom nastanka Međunarodnog dana ženā, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, na društvenom planu zapostavljena žena traži jednakost pred civilnim zakonima, sudjelovanje u javnom životu: prava na glasovanje, jednake plaće i skraćenje radnog vremena. Borba za ova prava žene i danas traje. U kasnijim desetljećima, u borbi za jednakost feministkinje traže potpuno ukidanje razlika između muškarca i žene sve do reproduktivnih prava, a danas već u pitanje postavljaju i biološku, prirodnu određenost žene „smatrajući da je kategorija spola društveno konstruirana.“ (Daria Jadreškić, Evolucijska psihologija i feminizam, 16). Ovakav razvojni tijek borbe za ženska prava, čini se da ženi sve više oduzimaju dostojanstvo njezine prirode i prevažne uloge u društvu i povijesti.

U današnjem globalnom svijetu s opasnošću dehumanizacije, velika je odgovornost žene. Njezino dostojanstvo ne može biti upitno kad svoje iskonske vrijednosti živi kao svoj habitus – žene koja gleda srcem, intuicijom prepoznaje potrebe drugih, okrenuta životu, majčinstvo i odgovorno roditeljstvo živi kao svoje ispunjenje. Uz sve to, svjesna  svoje vrijednosti, darovitosti i mogućnosti može i daje doprinos razvoju društva svojim profesionalnim angažmanom i ulogom u obitelji. Međutim, ženu prvenstveno treba razumjeti kao osobu s neotuđivim dostojanstvom koje treba braniti i promicati a ono ne ovisi o bilo kakvom društvenom „dogovoru“. Upravo ovo dostojanstvo ženu čini jednakom i ravnopravnom s muškarcem, stoga je borba protiv svakog oblika njegove povrede opravdana.