10.pro

PREDSTAVLJANJE BROŠURE BUDI DOBAR PREMA SEBI

Ana Štimac, dipl. soc. radnica

Brošura Budi dobar prema sebi predstavlja treći dio Projekta „Prevencija stresa“ u 2019. uz prva dva dijela – prezentacija i radionica. Voditeljica Projekta, realiziranog u okviru Zaklade „Marija De Matias“ je mr. sc. s. Ankica Klepić, dipl. teolog.

Na zahtjev sudionika autorica je i ove godine priredila brošuru koja dodatno produbljuje i obogaćuje  obrađeni sadržaj te ostavlja mogućnost repeticije potrebitima kao i prošlogodišnju brošuru „Stres i ja“.

Brošura Budi dobar prema sebi ističe kako suvremeni način života čovjeka izlaže kontinuiranom stresu što iziskuje stalnu potrebu rada na sebi kako ne bi ugrozio kvalitetu osobnog i obiteljskog života, razvio poremećaj ili čak bolest. Autorica citira prof. Vladimira Grudena koji kaže da ljudi bježe u bolest jer im život postaje pretežak.

Težeći idealu za koji nemamo realne sposobnosti povećamo stres. Autorica strah naziva sinonimom stresa. Nudi vrlo praktičan i primjenjiv savjet za unutarnji mir: prihvatiti svoj život, svoju prošlost, budućnost na koju ne možemo utjecati, u sadašnjosti činiti sve što je u našoj moći, a ostalo prepustiti Bogu. Razvojem emocionalne inteligencije možemo mijenjati način na koji doživljavamo događaje u našem životu, produbljivati  njihov smisao.  Šireći vidike istine, dobrote, mentalne stabilnosti postajemo optimističniji, mudriji, imamo kvalitetniji život. Integriranjem naših rana  pretvaramo ih u biserje. Krize mogu postati nove šanse ako se s njima suočimo i pomireni s nepromjenjivim uvjetima, život gledamo kroz novu perspektivu.

Autorica dotiče i teže životne probleme. Obrađuje depresiju, koja u terapeutskoj teologiji ima temelj u oštećenom odnosu s Bogom, a slijede ju osjećaji nesigurnosti, nezahvalnosti, nezadovoljstva, gubitka životnog smisla. Tu analizira Isusove terapeutske korake u primjeru susreta s gubavcem  – sažaljenje (ne pretjerana briga), pružanje ruke – prihvaćanje odnosa, strpljenje, dodiruje ga jer se ne boji odnosa, ali ostavlja i bolesniku djelovanje prema sebi samom i čeka njegovu vlastitu odluku za život.

Autorica vrlo odgovorno, navodeći teološke lijekove, ne poriče nužnost psihološke i medicinske pomoći u depresiji, ali pokazuje veliko značenje  teološko-duhovno-psihološkog pristupa,  koji  može prevenirati ili olakšati depresivne poremećaje ili bolest.

Posebno vrijednim vidim razmatranje i objašnjavanje praktične pomoći molitve u svakodnevnom životu čiji su dijelovi: susret sa sobom, svijest o Božjoj prisutnosti, pretvaranje osjećaja u riječi. Takva molitva postaje susret koji nudi promjenu života jer, kako autorica naglašava,  stres i Bog ne idu zajedno.

Oaze mira i sabranosti, mjesta obnove u užurbanoj svakodnevnici punoj povreda i stresa, a na koje svako ima pravo, kako bi se fokusiran na bitno i korisno, vraćao osnažen u svakodnevnicu, autorica naziva obredima ili ritualima, svetim mjestima  jer po  Anselmu Grünu obredi otvaraju nebo nad našim životom.

U Brošuri se osjećaj krivnje dijeli u četiri vrste: ontološku – rast prema boljem, racionalnu ili refleksnu, psihološku – nerazmjerna sa stvarnim zlom, iracionalan osjećaj krivnje za koji ne postoji objektivan razlog.

Autorica Brošuru počinje blagoslovom i potiče čitaoce da blagoslivljaju, a završava sa ohrabrujućim mislima u kojima nas potiče da se opustimo, posvijestimo Božju prisutnost, zahvaljujemo Mu  i hrabro kročimo dalje.

S obzirom na sve navedeno, na prezentirane teme i duhovno psihološki pristup pun ohrabrenja i nade, nisu neočekivani dojmovi sudionika tribina koje autorica samo ukratko spominje u Brošuri, a koje sudionici iznose u anonimnim upitnicima. Citiram mišljenja: Naučila sam puno o sebi, o važnosti prihvaćanja svog života; Dobila sam odgovore na pitanja koja me muče; Imam poticaj za otvoren razgovor s mojom obitelji; Naučila sam oprostiti sebi, a sve to, kako sudionici navode u upitniku, u ugodnoj, zanimljivoj, smirenoj, slobodnoj i prijateljskoj atmosferi.

Brošura Budi dobar prema sebi ima posebnu vrijednost jer govori o problemima s kojima se svakodnevno susrećemo, podsjeća na zlatno pravilo iz Evanđelja  Ljubi bližnjega svoga kao sama sebe, tek kad prihvaćamo sebe i sa sobom smo dobro možemo graditi dobre i zdrave odnose s drugima i zajedno dalje rasti.